Svi mi želimo najbolje za našu decu, da budu zdrava i da izrastu u srećne i stabilne ljude. Trudimo se da im pružimo najbolje što možemo, da im obezbedimo najzdraviju hranu i da ih od malih nogu uključimo u razne sportove i aktivnosti. Međutim, šta ako to nije dovoljno?
Iako navedene “mere” mogu pozitivno uticati na zdravlje i razvoj našeg deteta, mnoge studije pokazuju da je najbolji dar koji možemo da im damo zapravo boravak na otvorenom i kontakt sa prirodom. Pitate se koji sve dobrobiti vaše dete može imati od boravka u prirodi?
Boravak na svežem vazduhu, u prirodi, nam nudi beskonačno mnogo opcija za igru. Svaka aktivnost kojom ćemo pokrenuti dete doprineće fizičkom razvoju njegovog tela. U poređenju sa igranjem u zatvorenom prostoru, deca su napolju mnogo aktivnija, pa samim tim troše više kalorija i pospešuju kondiciju. Takođe, umerena izloženost suncu omogućiće detetu da apsorbuje vitamin D, koji je izuzetno važan za jačanje imunog sistema. I ne zaboravimo na pokrete! Igranje u prirodi uključuje trčanje, penjanje, skakanje i bezbroj drugih pokreta koji su od esencijalne važnosti za pravilan fizički razvoj deteta.
Zbog specifičnosti okruženja i osećaja slobode koji se u tom okruženju često javlja, dešava se da i deca i odrasli u prirodi ispolje karakteristike koje u zatvorenom prostoru ne bi ispoljili. Studija sprovedena u Portugalu je pokazala da prilikom igre u prirodi dolazi do manje konflikata među decom nego prilikom igre u zatvorenim objektima. Utvrđeno je i da su deca u prirodi spremnija da sarađuju jedni sa drugima, da razvijaju zajedničke ciljeve i učvršćuju drugarstvo.
Takođe, u ovom procesu njihove “saradnje”, deca su u stanju da lakše razumeju osećanja i potrebe drugih i da razviju empatiju. Ono što je možda najvažnije, deci je na velikom, otvorenom prostoru omogućeno da sami odluče kada će se igrati individualno, a u kom momentu su spremni na interakciju sa drugom decom. To je za njih, svakako, manje stresno nego kada se u skučenim igraonicama sudaraju jedni sa drugima, hteli to ili ne.
Nije novost da boravak u prirodi generalno čini da se osećamo dobro. Osim toga, deci je u prirodnom okruženju često dozvoljeno da ispolje sve ono što im je u stanu ili drugom zatvorenom prostoru zabranjeno. Ohrabrite ih kada požele da skaču, viču, da se kotrljaju i rade sve ono od čega se inače suzdržavaju, a što im može pružiti osećaj slobode. Mnoge studije su pokazale da ovakve aktivnosti smiruju decu koja su hiperaktivna ili imaju poremećaj pažnje.
Ne samo što će se deca koja su inače puna energije, u prirodi lakše osloboditi te energije, nego će se lakše i umiriti. Fokusiraće se na nešto što u zatvorenom prostoru nikada nemaju priliku da rade, kao što je igranje u pesku, kopanje rupe u zemlji ili jednostavno, praćenje bubamarinog leta.
Činjanica je da nam trendovi modernog društva ostavljaju sve manje vremena da se kvalitetno bavimo našom decom. Takođe, strah od povreda može biti još jedan od razloga zbog čega našu decu sve ređe izvodimo napolje. Međutim, bitno je da razumemo da je boravak u prirodi od krucijalne važnosti za njihovo zdravlje. Jedini način da pospešimo njihov razvoj je da otvorimo vrata i povedemo ih napolje kada god to možemo.
U većim gradovima to može biti problem, jer čak i redovno izvođenje dece u prkove ili igrališta ne znači i izloženost čistom, svežem vazduhu. Problemi alegija pa čak i astme kod dece u gradovima su sve učestaliji.
Savet roditeljima je, da kada god su to u mogućnosti, tokom raspusta decu pošalju u boravak u prirodi. To može biti neka škola u prirodi, aktivnosti planinarskih udruženja, zajedničko porodično putovanje u neko od naših planinskih izletišta, ili, ukoliko za to postoji mogućnost - boravak kod rodbine na selu.